|
Niz:
Radovi, knj. 18.
Zagreb 2008. |
RIJEČ UREDNIKA
Poznata i nezaobilazna knjiga u proučavanju svećeničkih žrtava i
drugih ljudskih i tvarnih stradanja na području Zagrebačke
nadbiskupije u vrijeme Drugoga svjetskoga rata i poraća,
"Martirologij Crkve zagrebačke" dr. Stjepana Kožula, doživjela
je dva izdanja. Prvo izdanje, s naslovom "Spomenica žrtvama
ljubavi Zagrebačke nadbiskupije", objavljeno je 1992. godine i
to, kako stoji u podnaslovu, "u prigodi proslave 900. obljetnice
postojanja Zagrebačke nad/biskupije", koji je događaj
proslavljen 1994. godine. To prvo izdanje izdao je
Nadbiskupski duhovni stol u suradnji s Koncilom d. o. o. Drugo i
dopunjeno izdanje, s naslovom "Martirologij Crkve zagrebačke", a
podnaslovom "Spomenica žrtvama ljubavi Zagrebačke nadbiskupije",
objavljeno je 1998. godine. Izdali su ga izdavačka kuća
"Prometej" i Zagrebačka nadbiskupija. Obje su knjige
predstavljene hrvatskoj javnosti i obilno su korištene od strane
hrvatskih povjesnika u proučavanju žrtava Drugoga svjetskog rata
i poraća. Hrvatska znanost u slobodnoj i suverenoj Republici
Hrvatskoj napreduje velikim korakom, a to osobito vrijedi za
hrvatsku povjesnicu, što se očituje u mnogim objavljenim
povjesničkim knjigama i raspravama. Tom napredku doprinjelo je i
Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić". Od
1998. godine objavljene su mnoge knjige, rasprave i novinski
članci koji upodpunjuju sadržaj "Martirologija Crkve
zagrebačke", tako da bi se s mnogim novim spoznajama moglo
objaviti i njegovo treće, dopunjeno izdanje. No, pisac se nije
odlučio na taj korak, već je sve svoje nove spoznaje i nove
prinose žrtvoslovlju Zagrebačke nadbiskupije uobličio u ovu
zasebnu knjigu, koja tako postaje drugi svezak Martirologija.
Knjiga, dakle, objedinjuje nove podatke koje je pisac spoznao
tijekom protekloga djesetljeća (1998.-2008.).
Rukopis ove knjige nastajao je tijekom prošlih godina. Svoj
završni oblik dobio je početkom 2008. godine. Tekst rukopisa
predao je pisac uredniku na uređivanje 4. ožujka 2008. godine.
Tijekom godine i tijekom uređivanja pisac je nadopunjavao
sadržaj knjige novim podatcima i novim odlomcima, tako da je
rukopis svoj konačni oblik dobio u mjesecu rujnu 2008. godine.
Razmještaj sadržaja ove knjige u cijelosti slijedi raspored
pojedinih poglavlja i naslova u Martirologiju. Tako je kod
svakog naslova i kod svake osobe u ovoj knjizi naznačeno na
kojoj su stranici dotični naslov ili dotična osoba obrađeni u
Martirologiju. Glavnom sadržaju ove knjige predhodi opširan uvod
u kojem pisac piše o potrebi javne i službene osude zločina svih
totalitarnih sustava koji su se izmijenili tijekom XX. stoljeća,
a to se u hrvatskom društvu još uvijek nije dogodilo.
Sadržajne dopune životopisima pojedinih osoba su različitoga
opsega.
Kod nekih se osoba radi samo o nekoliko rečenica, a kod drugih
osoba o gotovo cijelim raspravama od desetak ili nekoliko
desetaka stranica. U tom pogledu želim istaknuti vrijedna i
zanimljiva piščeva razmišljanja, na primjer o nadbiskupu Franji
Kuhariću (str. 275), o biskupima Josipu Lachu i Miji Škvorcu
(str. 208), te o svećeniku Stjepanu Kranjčiću (str. 302).
Čitajući ove nove prinose o njima, čitatelj će biti obogaćen
dubinskim pogledom na osobe i na događaje koji su se zbili u ne
tako davnoj prošlosti.
S obzirom na to da su svaka osoba i svaki događaj vrlo
slojeviti, pisac na vrlo istančan način osvjetljava sve vidove i
sve slojeve navedenih osoba i njihovih crkvenih službi.
Treba svakako istaknuti piščevo vrlo korisno pisanje o stradanju
slovenskih svećenika (str. 97) te o Teološkom društvu "Kršćanska
sadašnjost" (str. 152). S obzirom na to da o tom društvu, koje
je doduše bilo kratkoga vijeka, ali vrlo spoticajno i
uznemirujuće u redovima Katoličke crkve u Hrvatskoj pa i šire,
još uvijek ne postoji zaokruženi i cjeloviti prikaz, Kožulovo
pisanje o tom društvu pomaže u prosudbi i njegovu vrjednovanju.
Premda je bio svjedok i suvremenik tog društva, njegovo se
pisanje ne temelji na sjećanjima, već na suvremenim ispravama.
Zbog toga je to njegovo pisanje dragocjeno i velika pomoć svim
budućim povjesnicima koji će se tim društvom baviti.
U završnom dijelu (sažetku) knjige pisac se osvrće na najnoviju
knjigu Ante Bakovića, "Hrvatski martirologij" (str. 382). Iznosi
dobre i loše strane te knjige.
U zaključnom dijelu (umjesto zaključka) pisac objavljuje svoje
cjelovito predavanje o blaženom Alojziju Stepincu na križnom
putu Crkve i svoga naroda, što ga je održao 16. rujna 2008.
svećenicima Zagrebačke nadbiskupije u Lepoglavi, u sklopu
Svećeničkog dana Zagrebačke nadbiskupije.
S obzirom da su slušatelji tim predavanjem bili oduševljeni,
korisno je da se ovdje cjelovito objavi.
Zahvaljujem dr. Stjepanu Kožulu, predsjedniku Društva za
povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić", što je
objavljivanje ove knjige povjerio svome društvu, a meni njezino
uređivanje. Zahvaljujem mu i na uobičajenoj izdašnoj novčanoj
pomoći, kojom je pokrio sve troškove izdanja. Svoju zahvalu
izričem i ocjenjivaču rukopisa, dr. Jurju Kolariću, kao i svim
suradnicima na pripremi ove knjige.
Sve na veću slavu Božju!
Stjepan Razum zc |