|
Pregled sadržaja
godišnjaka „Tkalčić“, 12./2008., br. 12. |
Riječ Uredništva.
Str. 5-7.
Povijest osoba
Miroslav
AKMADŽA,
Kardinal Alojzije Stepinac, i nakon smrti opasan za režim.
Povodom 110. obljetnice rođenja blaženoga Alojzija Stepinca.
Str. 9-56.
Sažetak
(9), Političke igre oko mjesta Stepinčeva pokopa (9), Reakcije
inozemnoga tiska na smrt i pokop kardinala Stepinca (13),
Radio Vatikan o smrti kardinala Stepinca (15), Pisanje
inozemnih stalno akreditiranih dopisnika u Jugoslaviji povodom
smrti kardinala Stepinca (22), Stavovi jugoslavenskih vlasti o
izvješćima inozemnih sredstava priopćavanja o smrti kardinala
Stepinca i crkveno-državnim odnosima u Jugoslaviji (24),
Reakcije jugoslavenskih vlasti na smrt i pokop kardinala
Stepinca (27), Komunistima je smetao izgled Stepinčeva groba
(33), Strah od beatifikacije kardinala Stepinca (36), Prigovori
jugoslavenskih vlasti zbog veličanja kardinala Stepinca na
Radiju Vatikanu (44), Zaključak (55)
Résumé: Le
cardinal Alojzije Stepinac, menace pour le régime même après sa
mort. À l'occasion du 110e anniversaire de la
naissance du bienheureux Alojzije Stepinac. Str. 56.
Agneza
SZABO, Odjeci
imenovanja Josipa Stadlera vrhbosanskim nadbiskupom u hrvatskoj
javnosti (1881.). Str. 57-90.
Sažetak
(57), 1. Uvod (57), 2. Hrvatska javnost o Josipu Stadleru u
povodu njegova imenovanja prvim vrhbosanskim nadbiskupom (60),
2.1. Pisanje zagrebačkoga tjednika “Katolički list” (60), 2.2.
Pisanje časopisa “Hrvatski učitelj” (72), 2.3. “Glasnik Sv.
Josipa” o životu i radu svećenika i sveučilišnoga profesora
Josipa Stadlera (74), 2.4. Cvjetko Rubetić o Stadleru u časopisu
“Vienac” Matice hrvatske u Zagrebu (1881.) (79): Dr. Josip
Stadler, prvi nadbiskup u Bosni i Hercegovini (80),
Mladost i školovanje u Zagrebu i Rimu (81), Svećeničko
ređenje i povratak u Zagreb (83), U službi potrebnih
(84), Ljubitelj svoga naroda (86), Imenovanje prvim
vrhbosanskim nadbiskupom (87); 3. Zaključak (89)
Summary:
Reactions in Croatia to the appointment of Josip Stadler as
archbishop of Vrhbosna (1881). Str. 90.
Ante
SEKULIĆ, Kamilo
Dočkal, znanstvenik i javni djelatnik. Uz 45. obljetnicu smrti.
Str. 91-106.
Sažetak
(91), 1. Životopisni podatci (91), 2. Široki uljudbeni i
društveni obzori (95), 3. Plodan, brižan i pouzdani znanstvenik
(97), 4. Zauzetost oko skupljanja i čuvanja crkvene baštine
(99), 5. Uključen u vjerničko-društveni život svoga doba (101),
6. Dosljednost u svećeničkom i znanstvenom radu (102), 7.
Dočkalovo mjesto u crkvenoj i narodnoj povijesti (104), 8.
Izabrana djela Kamila Dočkala (104),
9. Korištena literatura
(105)
Summary:
Kamilo Dočkal, scientist and public activist. To mark the 45the
anniversary of his death. Str. 106.
Miho
DEMOVIĆ, Dr.
Dragutin Kniewald (1889.-1979.). Uz 120. obljetnicu rođenja i
30. obljetnicu smrti. Str. 107-150.
Sažetak
(107), 1. Uvod (107), 2. Život i školovanje (108), 3. Djelovanje
(112), 3.1. Pedagoško-obrazovno djelovanje (112), 3.2. Rad na
promicanju liturgijskog pokreta i Katoličke akcije (112), 3.2.1.
Zalaganje za uvođenje narodnog jezika u liturgiju (114), 3.3.
Znanstveno istraživački rad (115), 3.3.1. Istraživanje staroga
zagrebačkog obreda (120), 3.3.2. Istraživanja drugih povijesnih
tema (129), 4. Zaključak (130), 5. Popis objavljenih radova
Dragutina Kniewalda (132)
Zusammenfassung:
Dr.
Dragutin Kniewald
(1889-1979). Zum 120.
Jahrestag der Geburt und 30. Jahrestag des Todes. Str. 150.
Stjepan
KOŽUL,
Književnica Marija Jurić Zagorka i Jurići u župi Nevinac kod
Bjelovara. Str. 151-276.
Sažetak
(151), 1. Uvod (151), 2. Gdje je bilo Jurića u većem broju u 19.
stoljeću? (155), 3. Zagonetke Marije Jurić Zagorke (160), 4.
Mjesta u kojima su živjeli Zagorkini roditelji (166): 4.1.
Negovec (166), 4.2. Golubovec (167), 4.3. Lužnica kod Brdovca
(169), 4.4. Šanjugovo (Šenjugovo) (172), 4.5. Krapina (173); 5.
Spomen Marije Jurić Zagorke nakon pada komunizma i kasnije u
prigodi 50. obljetnice njezine smrti (173), 6. Istina o rođenju
i prvom vjenčanju Marije Jurić Zagorke (181), 7. Pogled u
izvornu arhivsku građu o Ivanu Juriću (185): 7.1. Ivan
Szelyak (187), 7.2. Luka Szelyak (188), 7.3. Josip
Szellyak (188), 7.4. Filip Szelyak aliter Gjurić
(188), 7.5. Ilija Jurić (189), 7.6. Martin Jurić (189), 7.7.
Petar Jurić (190), 7.8. Filip Jurić (190), 7.9. Tomo Jurić
(191), 7.10. Nikola Jurić (191), 7.11. Ivan Krstitelj Jurić
(192), 7.12. Mijo (Miško) Jurić (194), 7.13. Luka Jurić (197),
7.14. Šimun Jurić (197), 7.15. Martin Jurić (197), 7.16. Josip
Jurić (198), 7.17. Stjepan Jurić (198), 7.18. Marko Jurić (198),
7.19. Mato (Matej) Jurić (199), 7.20. Antun Jurić (199); 8.
Zagorkin otac Ivan Jurić je Ivan Ev. Jurić iz Starih Pavljana
(200), 9. Odnos Ivana Ev. Jurića s učiteljem Martinom Jurićem i
svećenikom Mijom Jurićem (205), 10. Porijeko Zagorkine majke
Josipe Jurić, rođene Domin (209), 11. Vjenčanje Ivana Ev. Jurića
i Josipe rođ. Domin (215), 12. Dvojbe oko broja Zagorkine braće
i sestara (217), 13. Djeca Ivana Jurića i Josipe rođ. Domin
(219), 14. Imovina Jurićevih u Krapini (228), 15. Imovina Marije
Jurić Zagorke u Krapini (232), 16. Napuštanje Krapine (236), 17.
Sudski spisi o Ivanu Ev. i Josipi Jurić iz Krapine (237), 18.
Kamo su Zagorkini Jurići otišli iz Krapine? (255), 19. Smrt
Zagorkinih roditelja i članova obitelji brata Leonarda (260),
20. Brat Leonard Jurić i njegova obitelj (268), 21. Zaključak
(275)
Résumé:
L'écrivain Marija Jurić
Zagorka et la famille Jurić dans la
paroisse Nevinac pres de Bjelovar. Str. 276.
Pavao
MAČEK, Rod
biskupa Demetrija Čupora. Prilog rodoslovlju Čupora Moslavačkih.
Str. 277-313.
Sažetak
(277), Uvod (277), O pojmovima i imenima (278), O izvorima
(280), O dosadašnjim rodoslovljima (283), Podatci o članovima
roda (285), Zaključak (300), Popis izvora i korištene literature
(311)
Sommario: La
stirpe del vescovo Demetrio Čupor.
Il contributo alla genealogia di Čupor
de Moslavina. Str. 313.
Stjepan
RAZUM, Andrija
Novosel iz Desinca (*13.X.1935. †1.II.2008.).
Str. 315-400.
Sažetak
(315), Uvod (315), Obitelj Novosel (316), Brak Andrije Novosela
i Ljubice rođ. Galović (316), Sin Stjepan (*25.III.1960.) (317),
Sin Ivan (*5.IX.1962.) (317), Kći Nevenka (*28.XII.1967.
†2.V.2005.) (320), Kumstvo s obitelju Bereček i Pole (321),
Djelatni član župe Sv. Ivana Krstitelja u Desincu (321), Član
crkvenog odbora župe Gornji Desinec, odnosno Desinec
(1993.-1999.) (322), Član suradnik Društva za povjesnicu
Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić” (2001.-2008.) (324), Zemaljski
kraj (324), Prilozi, 1-3 (326):
(1.) Oproštajni govor
župnika Petra Ribarića, na pogrebu Andrije Novosela (Gornji
Desinec, 3. veljače 2008.). Str. 326-327.
(2.) Oproštajni govor
dr. Stjepana Razuma, na pogrebu Andrije Novosela (Gornji
Desinec, 3. veljače 2008.). Str. 327-328.
(3.) Podatci o članovima
roda Novosel iz Desinca. Str. 329-400.
Summary:
Andrija Novosel from Desinec (*13.X.1935 †1.II.2008). Str. 400.
Povijest ustanova
Stjepan
RAZUM,
Zagrebačko sjemenište sredinom XVIII. stoljeća.
Str. 401-466.
Sažetak
(401), Uvod (401), O piscu
Krčeliću (402), Opis izvornika i njegova prijepisa, te autorstvo
(403), Pregled sadržaja Krčelićeva rukopisa o Sjemeništu (407),
Osnutak Sjemeništa (408), O napredku Sjemeništa (411), Prihodi
Sjemeništa (412), Rashodi Sjemeništa (415), Godišnji prihodi i
rashodi (415), Poglavari i učitelji Sjemeništa (416), Pitomci
ili sjemeništarci (1752.-1754.) (417-422), Prijepis rukopisa
(426-466)
Sommario:
Il Seminario di Zagreb nella meta
del secolo Settecento. Str. 466.
Tomislav
PUGELNIK, Zidne
slike u ljetnoj blagovaonici bivšega pavlinskoga samostana u
Lepoglavi. Str. 467-508.
Sažetak
(467), 1. Uvod (467), 2. Oslik ljetne blagovaonice samostana u
Lepoglavi (470), 2.1. Ivan Krstitelj Ranger (470), 2.2
Podrijetlo i narudžba oslika ljetne blagovaonice samostana u
Lepoglavi (473), 2.3. Ferdinand Quiquerez (475), 2.4 Podrijetlo
i narudžba Quiquerezovih kopija zidnih slika u ljetnoj
blagovaonici samostana u Lepoglavi (477), 3. Ikonografski opis
zidnih slika ljetne blagovaonice samostana u Lepoglavi (478), 4.
Opaske o stilu i kompoziciji (488), 5. Prihvaćenost baroknih
lepoglavskih slika u hrvatskoj povijesti umjetnosti (499), 6.
Slijed propadanja zidnih slika ljetne blagovaonice samostana u
Lepoglavi (503), 7. Zaključak (505), 8. Literatura (506)
Zusammenfassung:
Wandgemälde im Sommerrefektorium des ehemaligen Paulinerklosters
in Lepoglava. Str. 508.
Miroslav
AKMADŽA, Odnos
katoličkoga svećenstva prema komunističkim izborima u
Jugoslaviji na primjeru izbora 1963. godine.
Str. 509-537.
Sažetak
(509), Uvod (509), Odnos katoličkoga svećenstva prema
komunističkim izborima do 1963. godine (510), Katoličko
svećenstvo u Hrvatskoj i komunistički izbori 1963. godine (512):
Izvještaj o učešću pripadnika vjerskih zajednica na izborima
za općinske skupštine, Sabor SRH i Saveznu Skupštinu SFRJ
(513); Reakcije predstavnika državnih vlasti na izviješće o
sudjelovanju svećenstva na izborima 1963. godine (526), Komisija
za vjerska pitanja Bosne i Hercegovine o sudjelovanju svećenstva
na izborima 1963. godine (533), Zaključak (536)
Résumé:
L'attitude du clergé catholique envers les élections communistes
en Yougoslavie sur l'exemple des élections de 1963. Str. 537.
Lojzo
BUTURAC, Kapela
Sv. Filipa i Jakoba u Palanjku kod Siska.
Str. 539-558.
Sažetak
(539), Uvod (539), Selo Palanjek u prošlosti (540), Župa Sv.
Josipa Radnika u Sisku – Galdovo (542), Prva kapela u Palanjku
(544), Druga kapela Sv. Filipa i Jakoba u Palanjku (545),
Prihodi i troškovi kapele u prošlim stoljećima (548), Vjerski
život u Palanjku do 1972. godine (549), Vjerska poduka i prve
sv. Pričesti do 1972. (550), Žitelji Palanjka u prošlim
stoljećima (551), Župa u Palanjku od 1789. godine (554), Škola u
Palanjku (555), Žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća (555),
Proslava 300. obljetnice sela i seoske kapele (557), Umjesto
zaključka (557)
Zusammenfassung:
Kapelle St. Philipp und Jakob in Palanjek bei Sisak. Str. 558.
Pavao
CRNJAC, Corpus
Domini, kapela sveudiljnog euharistijskog klanjanja u Zagrebu.
Str. 559-570.
Sažetak
(559), 1. Uvod (559), 2. Gradnja kapele, njezino unutrašnje
uređenje i obnove (559), 3. Početak klanjanja (adoracije) (564),
4. Sestre Presvete Euharistije i Kćeri milosrđa u kapeli (565),
5. Dolazak sestara Pohoda Marijina u kapelu Corpus Domini (565),
6. Pastoralno djelovanje u kapeli (566), 7. Upravitelji kapele
(566), 8. Odnos kapele i župe Sv. Marka Krizina (Križevčana)
(567), 9. Odnos kapele i samostana sestara Pohoda Marijina
(567), 10. Pastoralno djelovanje u kapeli danas (568), Izvori i
literatura (569)
Zusammenfassung:
Corpus Domini
– Kapelle ewiger
eucharistischen Anbetung in Zagreb.
Str. 570.
Jasna
POŽGAN, Prilozi
iz župne spomenice za povjesnicu župe Štrigova od 1334. do 1955.
godine. Str. 571-585.
Sažetak
(571), Uvod (571), Župa Štrigova od 1334. do 1929. (572), Župa
Štrigova od 1929. do 1955. (575), Zaključak (583)
Sommario: I
contributi dal Libro della memoria per la storia della
parrocchia di Štrigova dal 1334 fino al 1955. Str. 585.
Osvrti
Stjepan
KOŽUL, Dopune i
ispravci četveroknjižja “Svećenici bjelovarskoga kraja”.
Dopune i ispravci pogrješaka u četveroknjižju Stjepana Kožula
“Svećenici bjelovarskoga kraja” (Izd. Društvo za povjesnicu
Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”, Zagreb 2007.) Errata corrige!
Str. 587-596.
Dio I.
Bjelovarski dekanat (587): 1. Župa Bjelovar – Sv. Terezija
Avilska (587), 2. Župa Nevinac (588); Dio II. Cirkvenski
dekanat (590): Uvodni dio: II. Cirkvenski dekanat (590), 3. Župa
Đurđic (591), 4. Župa Rovišće (591), 5. Župa Sveti Ivan Žabno
(592), 7. Župa Zrinski Topolovac (592); Dio III.
Čazmanski dekanat (592): 3. Župa Draganec (Gornji) (592), 7.
Župa Samarica (593); Dio IV. Garešnički dekanat (595): 1.
Župa Garešnica (595)
Gustav
KUZMIĆ, Dopuna
članku o osuđenim vjerskim službenicima (Stjepan Razum,
“Osuđeni vjerski službenici u Hrvatskoj u razdoblju od 1944. do
1951. godine. Doprinos hrvatskom žrtvoslovlju”, “Tkalčić”,
11./2007., br. 11, str. 307-400). Str.
597-598.
Prikazi knjiga
Agneza
SZABO, Značajan
doprinos povijesti slavne Zagrebačke nadbiskupije, ali i
povijesti hrvatskoga naroda. Predstavljanje četveroknjižja:
Sjepan Kožul. Svećenici bjelovarskoga kraja. Dio I.-IV. (Bjelovarski
dekanat, Cirkvenski dekanat, Čazmanski dekanat,
Garešnički dekanat). Izd. Društvo za povjesnicu
Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Niz: Radovi, knj.
10-13. Zagreb, 2007., 870 stranica + 568 stranica + 556 stranica
+ 446 stranica. Str. 599-603.
Agneza
SZABO, Podnio je
mučeništvo za Boga, Crkvu i čovjeka. Predstavljanje knjige:
Vladimir Horvat.
Kardinal Alojzije Stepinac mučenik za ljudska prava.
Prijevod svoga francuskog izdanja, M.
Landercy. Le
cardinal Stepinac martyr des droits de l'homme.
Pariz, 1981. Priredio i dopunio autor. Naklada: Meridijani.
Zagreb-Samobor-Krašić, 2008., 323 stranice.
Str. 603-609.
Agneza
SZABO, Vrijedna
knjiga o povijesti katoličke župe Martinska Ves.
Predstavljanje knjige: Domagoj
Sremić. Župa
Martinska Ves. Izd. Kršćanska sadašnjost iz Zagreba i
Rimokatolička župa Sv. Martina biskupa iz Marinske Vesi.
Zagreb-Martinska Ves, 2007., 439 stranica.
Str. 610-614.
Josip
KOLANOVIĆ,
Zahvalnost Lelji Dobronić. Predstavljanje knjige: Stjepan
Razum. Život i
djelo Lelje Dobronić (1920.-2006.). Izd. Društvo za
povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Niz: Radovi,
knjiga 15. Zagreb, 2007., 480 stranica i 74 svjetlopisa.
Str. 615-616.
Norka
MACHIEDO-MLADINIĆ,
Velika žena i draga osoba. Predstavljanje knjige: Stjepan
Razum. Život i
djelo Lelje Dobronić (1920.-2006.). Izd. Društvo za
povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Niz: Radovi,
knjiga 15. Zagreb, 2007., 480 stranica i 74 svjetlopisa.
Str. 617-619.
Ivan
MIRNIK, Novi
plod dugogodišnjeg rada. Predstavljanje knjige: Pavao
Maček. Dva stara roda Zagrebačke županije. Mikulići od
Brokunovca i Črnkovečki od Črnkovca. Izd. Društvo za
povjesnicu zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”. Niz: Radovi,
knjiga 14. Zagreb, 2007., 392 stranice i dva priložena lista.
Str. 621-622.
Stjepan
KOŽUL, Prilozi
za povijest koprivničke Podravine. Prikaz knjige: Zvonimir
Despot. Vrijeme
zločina. Novi prilozi za povijest koprivničke Podravine
1941.-1948. Izd. Hrvatski institut za povijest, Zagreb.
Hrvatski institut za povijest-Podružnica za povijest Slavonije,
Srijema i Baranje, Slavonski Brod. Zagreb-Slavonski Brod, 2007.,
479 stranica. Str. 623-630.
Miroslav
AKMADŽA, Uloga
jugokomunističke vojske u raspadu Jugoslavije. Prikaz
knjige: Davor Marijan.
Slom Titove armije, JNA i raspad Jugoslavije. Izd.
Hrvatski institut za povijest i Golden marketing. Zagreb, 2008.,
518 stranica. Str. 631-634.
Vladimir
MIKŠIĆ, Bečki
Augustineum iliti Frintaneum. Prikaz knjige:
Das “Frintaneum” in Wien und seine Mitglieder aus den
Kirchenprovinzen Wien, Salzburg und Görz ( 1816-1918).
Ein biographisches Lexikon. Uredili Karl Heinz
Frankl i Peter
Tropper. Izdavač
Hermagoras i Mohorjeva založba. Klagenfurt/Celovec,
Ljubljana/Laibach, Wien/Dunaj, 2006., 336 stranica.
Str. 635-640.
Pravila
Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”.
Str. 641-645.
Ljetopis
Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije “Tkalčić”
(Tajnik). Str. 646-686.
I. Godišnja skupština
(646): Četrnaesta, t. j. jedanaesta redovita godišnja skupština
(646); II. Sjednice upravnog odbora (668): Peta, ili
sveukupno četrdeset i druga sjednica (668), Šesta, ili sveukupno
četrdeset i treća sjednica (676), Sedma, ili sveukupno četrdeset
i četvrta sjednica (680); III. Sastanak uredništva (686):
Sedmi, odnosno sveukupno trinaesti sastanak (686)
Popis društvovnih članova
(Tajnik).
Str. 687-692.
Popis svjetlopisa.
Str. 693-694.
Kazalo osoba, mjesta i pojmova /
Index personarum, locorum et rerum. Str.
695-783.
Pregled sadržaja.
Str. 784-789.
Ispravci pogrješaka u 11. broju
godišnjaka “Tkalčić” (Zagreb, 2007.) - Errata corrige!
Str. 790. |