|
Pavao MAČEK, Rod biskupa
Demetrija Čupora. Prilog rodoslovlju Čupora Moslavačkih.
Izvorni znanstveni rad. Str.
277-313.
Sažetak
|
U radu je prikazan dio
rodoslovlja Čupora od Moslavine, najznačajnijeg roda
srednjovjekovnog plemena Moslavačkih, nazvanih prema prastarom
toponimu oko Moslavačke gore u Slavoniji, njihovom temeljnom
posjedu. Osnovni cilj rada je rekonstrukcija stabla predaka
poznatog kninskog i zagrebačkog biskupa Demetrija Čupora od
Moslavine (br. 21) iz druge polovice 15. stoljeća, no obrađeni
izvori omogućili su i daljnju rekonstrukciju, sve do gašenja
roda u oba spola, na samom kraju 15. stoljeća. Kao temeljni
izvori poslužili su spisi pavlinskog samostana u Gariću, drugog
po starosti na području današnje Hrvatske, te najstarije isprave
Zagrebačkoga kaptola iz zbirke “Stari kaptolski spisi” (Acta
Capituli antiqua). Prikazano rodoslovlje ima šest koljena.
Počinje utemeljiteljem Stjepanom od Moslavine (br. 1) iz druge
polovice 13. stoljeća, koji je prvi ponio nadimak Čupor i što je
zatim postalo obiteljsko prezime, a gasi se u muškom spolu 1492.
godine, smrću još jednog Stjepana (br. 28), inače sinovca u
drugom koljenu biskupa Demetrija, a u ženskom spolu smrću
Katarine (br. 31), sestre toga posljednjeg Čupora, Stjepana.
Rodoslovlje sadrži podatke o 31 pripadniku roda. Rad je tek
jedan od priloga cjelovitoj povijesti roda, koju tek treba
napisati.
Ključne riječi:
Hrvatsko plemstvo – Rodoslovlje – Čupori od Moslavine – Biskup
Demetrije Čupor – Pavlini – Samostan Garić.
Sommario: La
stirpe del vescovo Demetrio Čupor. Il
contributo alla genealogia di Čupor de
Moslavina.
Nello studio è presentata una parte della genealogia di Čupor de
Moslavina. Si tratta della più importante famiglia della
medioevale stirpe Moslavački, chiamata così secondo il più
antico toponimo intorno al monte Moslavina nella Slavonia, dove
si trovava il loro fondamentale latifondo. Lo scopo fondamentale
dello studio è la ricostruzione dell’albero di antenati del noto
vescovo di Knin e di Zagreb, Demetrio Čupor de Moslavina (N° 21)
della seconda parte del Quattrocento. I fonti trattati hanno
reso possibile anche una più avanzata ricostruzione della
famiglia, fino all’estinzione della stirpe in tutti e due sessi
nella fine del Quattrocento. Nella ricerca l’autore ha usato,
prima di tutto, gli atti del monastero dei paulini a Garić, che
è il secondo per ordine di anzianità dei monasteri dei paulini
nel territorio della Croazia odierna. Ha usato anche i documenti
del Capitolo di Zagreb, che si conservano dentro la raccolta
“Acta Capituli antiqua”.
La genealogia presentata ha sei generazioni. Comincia con il
fondatore, Stefano de Moslavina (N° 1) della seconda metà del
Duecento, il quale ha portato come primo il soprannome Čupor.
Questo soprannome è diventato poi il cognome, e si estinse nel
sesso maschile nel 1492 con la morte di un altro Stefano (N°
28), il quale era più lontano nipote del vescovo Demetrio. Nello
sesso femminile la stirpe si estinse con la morte di Catarina
(N° 31), la sorella di questo ultimo Čupor, Stefano. La
genealogia contiene i dati sul 31 membro della stirpe. Lo studio
presenta soltanto un contributo per la presentazione della
storia completa della stirpe. Una completa storia è ancora da
scrivere.
Le
parole chiavi: la nobiltà croata, la genealogia, Čupor de
Moslavina, il vescovo Demetrio Čupor, i paulini, il monastero
Garić.
Traduzione di Stjepan Razum.
(Objavljeno u godišnjaku
„Tkalčić“, 12./2008., br. 12.) |