Pavao MAČEK, Rod biskupa Demetrija Čupora. Prilog rodoslovlju Čupora Moslavačkih.
Izvorni znanstveni rad. Str. 277-313.


Sažetak

U radu je prikazan dio rodoslovlja Čupora od Moslavine, najznačajnijeg roda srednjovjekovnog plemena Moslavačkih, nazvanih prema prastarom toponimu oko Moslavačke gore u Slavoniji, njihovom temeljnom posjedu. Osnovni cilj rada je rekonstrukcija stabla predaka poznatog kninskog i zagrebačkog biskupa Demetrija Čupora od Moslavine (br. 21) iz druge polovice 15. stoljeća, no obrađeni izvori omogućili su i daljnju rekon­strukciju, sve do gašenja roda u oba spola, na samom kraju 15. stoljeća. Kao temeljni izvori poslužili su spisi pavlinskog samostana u Gariću, drugog po starosti na području današnje Hrvatske, te najstarije isprave Zagrebačkoga kaptola iz zbirke “Stari kaptolski spisi” (Acta Capituli antiqua). Prikazano rodoslovlje ima šest koljena. Počinje utemeljiteljem Stjepanom od Moslavine (br. 1) iz druge polovice 13. stoljeća, koji je prvi ponio nadimak Čupor i što je zatim postalo obiteljsko prezime, a gasi se u muškom spolu 1492. godine, smrću još jednog Stjepana (br. 28), inače sinovca u drugom koljenu biskupa Demetrija, a u ženskom spolu smrću Katarine (br. 31), sestre toga posljednjeg Čupora, Stjepana. Rodoslovlje sadrži podatke o 31 pripadniku roda. Rad je tek jedan od priloga cjelovitoj povijesti roda, koju tek treba napisati.

Ključne riječi: Hrvatsko plemstvo – Rodoslovlje – Čupori od Moslavine – Biskup Demetrije Čupor – Pavlini – Samostan Garić.

 

Sommario: La stirpe del vescovo Demetrio Čupor. Il contributo alla genealogia di Čupor de Moslavina.


Nello studio è presentata una parte della genealogia di Čupor de Moslavina. Si tratta della più importante famiglia della medioevale stirpe Moslavački, chiamata così secondo il più antico toponimo intorno al monte Moslavina nella Slavonia, dove si trovava il loro fondamentale latifondo. Lo scopo fondamentale dello studio è la ricostruzione dell’albero di antenati del noto vescovo di Knin e di Zagreb, Demetrio Čupor de Moslavina (N° 21) della seconda parte del Quattrocento. I fonti trattati hanno reso possibile anche una più avanzata ricostruzione della famiglia, fino all’estinzione della stirpe in tutti e due sessi nella fine del Quattrocento. Nella ricerca l’autore ha usato, prima di tutto, gli atti del monastero dei paulini a Garić, che è il secondo per ordine di anzianità dei monasteri dei paulini nel territorio della Croazia odierna. Ha usato anche i documenti del Capitolo di Zagreb, che si conservano dentro la raccolta Acta Capituli antiqua. La genealogia presentata ha sei generazioni. Comincia con il fondatore, Stefano de Moslavina (N° 1) della seconda metà del Duecento, il quale ha portato come primo il soprannome Čupor. Questo soprannome è diventato poi il cognome, e si estinse nel sesso maschile nel 1492 con la morte di un altro Stefano (N° 28), il quale era più lontano nipote del vescovo Demetrio. Nello sesso femminile la stirpe si estinse con la morte di Catarina (N° 31), la sorella di questo ultimo Čupor, Stefano. La genealogia contiene i dati sul 31 membro della stirpe. Lo studio presenta soltanto un contributo per la presentazione della storia completa della stirpe. Una completa storia è ancora da scrivere.

Le parole chiavi: la nobiltà croata, la genealogia, Čupor de Moslavina, il vescovo Demetrio Čupor, i paulini, il monastero Garić.
Traduzione di Stjepan Razum.


(Objavljeno u godišnjaku „Tkalčić“, 12./2008., br. 12.)