|
Tomislav PUGELNIK, Zidne
slike u ljetnoj blagovaonici bivšega pavlinskoga samostana u Lepoglavi.
Pregledni rad. Str. 467-508.
Sažetak
|
Pavlinski samostan u
Lepoglavi dao je podići oko 1400. godine Herman Celjski. Sve do
njegova ukinuća 1786. godine bio je središte hrvatskih pavlina.
Lepoglavski su pavlini u prvoj polovici XVIII. stoljeća dali
oslikati svoju ljetnu blagovaonicu. Većinu oslika u baroknom
slogu kasniji su povjesničari umjetnosti pripisali poznatom
pavlinskom umjetniku Ivanu Rangeru. Zbog ukinuća samostana
(1786.) i kasnijega potresa (1880.), te prenamjene samostanskih
zgrada u zatvorsku cjelinu, zidni su oslici u najvećoj mjeri
propali. Njihov nam je sadržaj posredno sačuvan i to preko opisa
Izidora Kršnjavija (1878.), crteža Ferdinanda Quiquereza
(1879.), te svjetlopisa Željka Jiroušeka i Đure Griesbacha
(1938.-1939.). Na temelju tih izvora pisac nam predstavlja
sadržaj slika, njihovo autorstvo, vrijeme nastanka i način
propadanja.
Ovaj vrijedni rad mladoga
povjesničara umjetnosti je njegov dotjerani diplomski rad,
nastao pod vodstvom izvanredne profesorice, dr. zn. Sanje
Cvetnić, koji je obranjen 24. travnja 2007. godine na Odsjeku za
povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu.
Zusammenfassung:
Wandgemälde im Sommerrefektorium des ehemaligen
Paulinerklosters in Lepoglava.
Das
Paulinerkloster wurde um das Jahr 1400 im Auftrag von Hermann
von Cilli errichtet. Bis zu seiner Auflösung im Jahr 1786, galt
es als Zentrum kroatischer Pauliner. Die Pauliner in Lepoglava
haben in der ersten Hälfte des XVIII. Jhs. ihr Sommerrefektorium
bemalen lassen. Die meisten Wandgemälde im Barockstil schrieben
die späteren Kunsthistoriker dem bekannten Künstler und Pauliner
Ivan Ranger zu. Aufgrund der Auflösung des Klosters (1786) und
eines Erdbebens (1880), sowie seiner Umwandlung in ein
Gefängniskomplex, wurden die Gemälde in grösstem Masse ruiniert.
Ihr Inhalt ist in Schilderungen von Izidor Kršnjavi (1878),
Zeichnungen von Ferdinand Quiquerez (1879), und Photographien
von Željko Jiroušek und Đuro Griesbach (1938-1939) indirekt
aufbewahrt worden. Aufgrund dieser Quellen stellt der Autor
Inhalt, Urheberschaft, Entstehungszeit und Verfallsart der
Waldgemälde dar.
Diese
erwähnenswerte Arbeit des jungen Kunsthistorikers ist eigentlich
seine überarbeitete Diplomarbeit, die unter der Leitung der
außerordentlichen Professorin Dr. sc. Sanja Cvetnić entstanden
ist. Die Diplomarbeit wurde am 24. April 2007 am Lehrstuhl für
Kunstgeschichte der Philosophischen Fakultät der Universität
Zagreb verteidigt.
Übersetzung Danijela Marjanić.
(Objavljeno u godišnjaku
„Tkalčić“, 12./2008., br. 12.) |