|
Stjepan RAZUM,
Biskup Đuro Kokša (1922.-1998.). Prinosi za životopis.
Izvorni znanstveni rad. Str. 9-142.
Sažetak
|
Biskup dr.
Đuro Kokša, pomoćni zagrebački biskup, proživio je
sedamdesetsedam godina (*17. V. 1922. † 26. XI. 1998.); od toga
37 godina u Rimu, a samo 19 godina po povratku iz Rima, u
Zagrebu. Tijekom svoga školovanja u Rimu stekao je akademske
naslove iz mudroslovlja, bogoslovlja, crkvene povijesti i
crkvenoga prava. Doktorsku radnju iz bogoslovlja obranio je
1952. godine. Time je postao jedna od najučenijih osoba hrvatske
Katoličke crkve 20. stoljeća. S lakoćom je govorio više
europskih jezika. Kod Svete Stolice stekao je ugled mudrog i
razboritog ravnatelja Papinskoga hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u
Rimu, koji je vodio više od 22 godine. Papa Pavao VI. imenovao
ga je 1978. naslovnim biskupom Grumente Nove i pomoćnim
zagrebačkim biskupom. Kao biskup obavljao je razne dužnosti,
bilo unutar Zagrebačke nadbiskupije, bilo unutar Biskupske
konferencije. Od svih dužnosti, najzapaženije ostalo je njegovo
sudjelovanje na prevođenju Zakonika crkvenoga prava koji je
objavljen 1988. godine i njegovo ekumensko djelovanje unutar
Zagrebačke nadbiskupije i Biskupske konferencije. Sudjelovao je
na mnogim ekumenskim susretima u Domovini i inozemstvu. Biskup
Kokša bio je znanstvenik i uljudbeni djelatnik. Bavio se lijepom
književnošću i povijesnim istraživanjima. Na talijanskom jeziku
objavio je zapažene povijesne rasprave. Kao izraziti dobrotvor
pomogao je mnoge pothvate i ustanove. Omogućio je arheološka
istraživanja na srednjovjekovnoj benediktinskoj opatiji Rudina
kraj Požege.
Ovim prinosima za životopis, Društvo »Tkalčić« želi zahvaliti
biskupu Kokši za njegovo pokroviteljstvo našemu Društvu. Nakon
jednog vremenskog odmaka bit će moguće napisati i cjeloviti
životopis s dubljim raščlambama svih Kokšinih nastojanja i
događaja u kojima je sudjelovao. Prinosi sadrže pet priloga: 1)
Važniji događaji iz života biskupa Kokše, vremenskim slijedom;
2) Popis tiskanih djela biskupa Kokše; 3) Novinarski razgovori s
biskupom Kokšom; 4) Spomen-govor predsjednika Društva »Tkalčić«,
dr. Stjepana Kožula o biskupu Kokši; te 5) Popis tiskanih djela
o biskupu Kokši, koji je zbog svojeg opsega izdvojen iz ovih
prinosa i tiskan je odvojeno pred kraj ovoga godišnjaka.
Riassunto:
Vescovo Đuro Kokša
(1922-1998). I contributi per la biografia
Il vescovo
Đuro (Giorgio) Kokša, canonico e preposito del Capitolo della
Cattedrale di Zagabria e vescovo ausiliare dell’arcidiocesi di
Zagabria morì il 26 novembre 1998 nella stessa città all’età di
settantasei anni. Le solenni esequie con la messa furono
celebrate dall’arcivescovo di Zagabria Mons. Josip Bozanić
insieme con l’arcivescovo emerito il card. Franjo Kuharić, con
il nunzio apostolico Mons. Giulio Einaudi, nonché con altri
arcivescovi e vescovi croati e molti sacerdoti e fedeli.
Đ. Kokša nacque il 17 maggio 1922 a Molve in
Croazia. Per trentasette anni visse a Roma e gli ultimi
diciannove a Zagabria. A Roma si licenziò in filosofia, in
teologia, in storia ecclesiastica e in diritto canonico; nel
1952 si laureò in teologia. Tutti questi gradi accademici,
nonché la conoscenza di diverse lingue moderne, gli procurarono
la fama di uno dei più eruditi sacerdoti della Chiesa cattolica
in Croazia del XX secolo. Per ventidue anni (1957-1979) condusse
il Pontificio Collegio Croato a Roma. La sua prudente e saggia
gestione del Collegio gli procurò grande stima da parte della
Santa Sede.
Nel 1978 papa Paolo VI lo nominò vescovo titolare di
Grumento Nova e ausiliare dell’arcidiocesi di Zagabria. Da
vescovo ebbe diversi incarichi nella sua arcidiocesi e nella
Conferenza episcopale. Sono da notare la sua collaborazione alla
traduzione del nuovo Codice di diritto canonico, pubblicato nel
1988, e il suo impegno nel campo ecumenico a livello
dell’arcidiocesi e della stessa Conferenza episcopale.
Mons. Kokša fu stimato teologo e storico della
Chiesa a livello nazionale e internazionale, attento osservatore
e personalmente attivo nella vita culturale, sociale ed
ecclesiastica in genere; inoltre coltivò l’amore per la
letteratura colta non solo nazionale. Sarà ricordato come
benefattore e sostenitore delle diverse istituzioni e iniziative
culturali e sociali. Va menzionato anche il suo aiuto per gli
scavi archeologici nell’abbazia medioevale di Rudina presso
Požega.
Con questa biografia l’Associazione storiografica
dell’arcidiocesi di Zagabria Tkalčić intende ringraziare
il vescovo Kokša che fu protettore della stessa. In appendice
alla biografia sono aggiunti i seguenti cinque contributi: 1. la
cronologia della vita di Kokša; 2. la sua bibliografia; 3. le
sue interviste; 4. il discorso del presidente della Tkalčić
dr. Stjepan Kožul sul vescovo Kokša; 5. la bibliografia su
Kokša, qui pubblicata separatamente alla fine del volume.
(Objavljeno u godišnjaku
„Tkalčić“, 3./1999., br. 3.) |