Stjepan RAZUM, Biskup Đuro Kokša (1922.-1998.). Prinosi za životopis.
Izvorni  znanstveni rad. Str. 9-142.


Sažetak

   

Biskup dr. Đuro Kokša, pomoćni zagrebački biskup, proživio je sedamdesetsedam godina (*17. V. 1922. † 26. XI. 1998.); od toga 37 godina u Rimu, a samo 19 godina po povratku iz Rima, u Zagrebu. Tijekom svoga školovanja u Rimu stekao je akademske naslove iz mudroslovlja, bogoslovlja, crkvene povijesti i crkvenoga prava. Doktorsku radnju iz bogoslovlja obranio je 1952. godine. Time je postao jedna od najučenijih osoba hrvatske Katoličke crkve 20. stoljeća. S lakoćom je govorio više europskih jezika. Kod Svete Stolice stekao je ugled mudrog i razboritog ravnatelja Papinskoga hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu, koji je vodio više od 22 godine. Papa Pavao VI. imenovao ga je 1978. naslovnim biskupom Grumente Nove i pomoćnim zagrebačkim biskupom. Kao biskup obavljao je razne dužnosti, bilo unutar Zagrebačke nadbiskupije, bilo unutar Biskupske konferencije. Od svih dužnosti, najzapaženije ostalo je njegovo sudjelovanje na prevođenju Zakonika crkvenoga prava koji je objavljen 1988. godine i njegovo ekumensko djelovanje unutar Zagrebačke nadbiskupije i Biskupske konferencije. Sudjelovao je na mnogim ekumenskim susretima u Domovini i inozemstvu. Biskup Kokša bio je znanstvenik i uljudbeni djelatnik. Bavio se lijepom književnošću i povijesnim istraživanjima. Na talijanskom jeziku objavio je zapažene povijesne rasprave. Kao izraziti dobrotvor pomogao je mnoge pothvate i ustanove. Omogućio je arheološka istraživanja na srednjovjekovnoj benediktinskoj opatiji Rudina kraj Požege.

       Ovim prinosima za životopis, Društvo »Tkalčić« želi zahvaliti biskupu Kokši za njegovo pokroviteljstvo našemu Društvu. Nakon jednog vremenskog odmaka bit će moguće napisati i cjeloviti životopis s dubljim raščlambama svih Kokšinih nastojanja i događaja u kojima je sudjelovao. Prinosi sadrže pet priloga: 1) Važniji događaji iz života biskupa Kokše, vremenskim slijedom; 2) Popis tiskanih djela biskupa Kokše; 3) Novinarski razgovori s biskupom Kokšom; 4) Spomen-govor predsjednika Društva »Tkalčić«, dr. Stjepana Kožula o biskupu Kokši; te 5) Popis tiskanih djela o biskupu Kokši, koji je zbog svojeg opsega izdvojen iz ovih prinosa i tiskan je odvojeno pred kraj ovoga godišnjaka.

 

Riassunto: Vescovo Đuro Kokša (1922-1998). I contributi per la biografia


Il vescovo Đuro (Giorgio) Kokša, canonico e preposito del Capitolo della Cattedrale di Zagabria e vescovo ausiliare dell’arcidiocesi di Zagabria morì il 26 novembre 1998 nella stessa città all’età di settantasei anni. Le solenni esequie con la messa furono celebrate dall’arcivescovo di Zagabria Mons. Josip Bozanić insieme con l’arcivescovo emerito il card. Franjo Kuharić, con il nunzio apostolico Mons. Giulio Einaudi, nonché con altri arcivescovi e vescovi croati e molti sacerdoti e fedeli.

            Đ. Kokša nacque il 17 maggio 1922 a Molve in Croazia. Per trentasette anni visse a Roma e gli ultimi diciannove a Zagabria. A Roma si licenziò in filosofia, in teologia, in storia ecclesiastica e in diritto canonico; nel 1952 si laureò in teologia. Tutti questi gradi accademici, nonché la conoscenza di diverse lingue moderne, gli procurarono la fama di uno dei più eruditi sacerdoti della Chiesa cattolica in Croazia del XX secolo. Per ventidue anni (1957-1979) condusse il Pontificio Collegio Croato a Roma. La sua prudente e saggia gestione del Collegio gli procurò grande stima da parte della Santa Sede.

            Nel 1978 papa Paolo VI lo nominò vescovo titolare di Grumento Nova e ausiliare dell’arcidiocesi di Zagabria. Da vescovo ebbe diversi incarichi nella sua arcidiocesi e nella Conferenza episcopale. Sono da notare la sua collaborazione alla traduzione del nuovo Codice di diritto canonico, pubblicato nel 1988, e il suo impegno nel campo ecumenico a livello dell’arcidiocesi e della stessa Conferenza episcopale.

            Mons. Kokša fu stimato teologo e storico della Chiesa a livello nazionale e internazionale, attento osservatore e personalmente attivo nella vita culturale, sociale ed ecclesiastica in genere; inoltre coltivò l’amore per la letteratura colta non solo nazionale. Sarà ricordato come benefattore e sostenitore delle diverse istituzioni e iniziative culturali e sociali. Va menzionato anche il suo aiuto per gli scavi archeologici nell’abbazia medioevale di Rudina presso Požega.

            Con questa biografia l’Associazione storiografica dell’arcidiocesi di Zagabria Tkalčić intende ringraziare il vescovo Kokša che fu protettore della stessa. In appendice alla biografia sono aggiunti i seguenti cinque contributi: 1. la cronologia della vita di Kokša; 2. la sua bibliografia; 3. le sue interviste; 4. il discorso del presidente della Tkalčić dr. Stjepan Kožul sul vescovo Kokša; 5. la bibliografia su Kokša, qui pubblicata separatamente alla fine del volume.

   
(Objavljeno u godišnjaku „Tkalčić“, 3./1999., br. 3.)