U franjevačkome samostanu na Kaptolu u Zagrebu nalazi se slika “Sv. Margareta Kortonska”, bolonjskoga slikara Felicea Torellija (1667.-1748.). Prisutna u stranoj literaturi od 1939., a zaboravljena u domaćoj povijesti umjetnosti, slika je uz neka oštećenja prispjela do nas, u stanju koje nesumnjivo otkriva značajno djelo prve polovice bolonjskoga “settecenta”. Djelo je razmotreno kroz prizmu ikonografskoga značenja, smješteno u tradiciju dramatskih rješenja Ludovica Carraccija, nastavljenu kroz Lorenza Pasinellija i Torellijeva učitelja Giovan Gioseffa Dal Solea, a u tipološkim značajkama oslonjena na uzore ženskih svetica Guida Renija. U kontekstu bolonjske škole Torellijeva “Sv. Margareta Kortonska” razmotrena je u usporedbi sa suvremenikom Giuseppe-om Maria Crespijem, poglavito njegovom paletom. Postavljene su hipoteze za njenu dataciju (iza 1728.) i za put dolaska u zagrebačku sredinu – posredstvom Hrvatsko-ugarskoga zavoda u Bologni (1553.-1764.).

Summary: Felice Tortelli’s (1667-1748) ‘St. Margaret of Cortona’, a painting of the Bolognese school in the Franciscan Convent in Zagreb

A painting of St. Margaret of Cortona in Zagreb by the Bolognese painter Felice Torelli (1667. – 1748.) located in the Franciscan Convent has been included in foreign literature as a part of the painter’s oeuvre since 1939, nevertheless forgotten by Croatian art historians. It has survived until the present with some damages, but still undoubtedly presents an important example of the Bolognese School in the first half of Settecento. The work is discussed iconographically, placed in the tradition of dramatical solutions by Ludovico Carracci (continued by Lorenzo Pasinelli and Torelli’s teacher Giovan Gioseffo Dal Sole) and related in typology to the high example of Guido Reni’s female saints. In the context of the Bolognese School, Torelli’s St. Margaret of Cortona is compared to the palette of the contemporary, Giuseppe Maria Crespi. Hypothesisi for the datation of the painting is forwarded (after 1728) as well as how it arrived in Zagreb – via the mediation of the Collegio Ungaro – Illirico di Bologna.

(Objavljeno u godišnjaku „Tkalčić“, 6./2002., br. 6)