|
Pregled sadržaja
godišnjaka „Tkalčić“, 7./2003., br. 7. |
Riječ Pokrovitelja (stož. Josip Bozanić). Str.
5-6.
Patron's word (Card. Josip Bozanić; translated
by s. Anđelita Šokić). Str. 7-8.
Povjesničke rasprave
Daniel FARLATI, Sisačka biskupija, sada
Zagrebačka, područnica Kaločke prvostolne nadbiskupije u
Ugarskoj (1775.). Prijevod rasprave s latinskoga. Prijevod
Branke Molnar, dopune prijevoda i bilješke Stjepana Razuma. Str.
9-45.
Sažetak (9),
Napomena čitatelju
(9), Sisačka biskupija (10), Položaj
Siska (10), Kako je Cezar Oktavije otok Segestiku stavio
pod rimsku vlast (11), Tiberije je u Panonskom ratu sjajno
utvrdio Sisak (12), Sisak kao grad u Savskoj Panoniji, koja je
bila pokrajina Istočnog Ilirika (12), Sisačko poglavarstvo i
kovnica novca (13), Sisački novci (13), Veličina, napučenost i
bogatstvo grada (13), Počeci kršćanske vjere kod Panonaca
pripisuju se prvacima apostola (14), Pavao je donio svjetlo
Evanđelja Ilirima i Panoncima (14), Kršćanski pogrebni natpis
(15), Sisačka biskupija potječe od apostolskog vremena (15),
Osim Kvirina, četiri su sisačka biskupa čija su imena sačuvana
(16), Sisačka crkva bila je podređena najprije srijemskom
nadbiskupu prvostolniku, a zatim solinskom (16), Sisački
biskup Sv. Kvirin (16), Više je Kvirina mučenika (16),
Kvirin, izmišljeni sin Filipa Augusta, biskup Lorcha i Akvileje,
Siščanin (18), Sveti Kvirin, rimski mučenik, zamišljen prema
“Povijesti Tegernskog jezera” (18), Iz životopisa Svetog
Maksimilijana, lorškog biskupa… (19), …i iz spisa o Svetom
Kvirinu, sisačkom biskupu i mučeniku (19), Od dvojice Kvirina,
jedan rimski mučenik, drugi sisački biskup, stvoren je jedan
Kvirin (20), Prava i istinita “Djela” Svetog Kvirina, sisačkog
biskupa i mučenika (20), Napomene (24), Tijelo Svetog Kvirina
prisvajaju sebi stanovnici Fulde u Njemačkoj (30), Stanovnici
Milana (30), Stanovnici Akvileje (30), Sveti Kvirin još uvijek
počiva u marijanskoj bazilici preko Tibra (31), Sažetak o
Kvirinovim djelima (31), Dioklecijanovo i Licinijevo progonstvo
(31), Nakon Licinijeva poraza svugdje je pružen mir Crkvi (32),
Sisačka biskupija dobiva svoga biskupa (32), Marko, sisački
biskup (33), Marko, sisački biskup (33), Arijevsko i
fotinsko krivovjerje osudio je sabor u Sofiji (33), Fotin je
osuđen na Sofijskom ili Milanskom saboru (34), Marko je potpisan
u spisima Sofijskog sabora (34), Fotin, iako osuđen, zadržao je
srijemsku stolicu (35), Konstancije, sisački biskup (35),
Biskup Konstancije budno pazi na svoje stado, štiteći ga od
Valenta i drugih arijevskih biskupa (35), Dvije arijevske sinode
u Srijemskoj Mitrovici; Konstancije nije bio ni na jednom (36),
Car Valent je ponovo naredio progon katolika (36), Fotin po
drugi put osuđen od katolika… (37), …a od arijevaca potjeran je
u progonstvo (37), Ostaci fotinstva u Panoniji (38), Nakon smrti
cara Valenta katolička vjera pod Gracijanom cvate u Panoniji i
svugdje (38), Paladije i Sekundijan, arijevski biskupi bili su
isključeni na Akvilejskom saboru, na kojem je sudjelovao
Konstancije (38), Sisački biskup Konstancije, izaslanik biskupâ
Galije, to jest Norika (40), Pošto su arijevci istjerani i
fotinci suzbijeni, u Panonskoj i Sisačkoj biskupiji bio je mir
(40), Nema zapisa o sisačkim biskupima nakon Konstancija sve do
530. godine (41), Huni razaraju Srijem (41), Dio srijemske
prvostolničke vlasti dodijeljen je solinskom nadbiskupu (41),
Solinskom prvostolniku pridružena je i Sisačka biskupija (42),
Sisački biskupi Ivan i Konstantin
(42),
Ivan, sisački biskup, 530. godine (42), Konstantin,
sisački biskup, 531. godine (42), U sedmom stoljeću Sisačkoj
biskupiji nisu nedostajali biskupi (42), Sisački biskupi nisu
nedostajali ni u devetom stoljeću, tako dugo dok je postojao
ovaj grad (43), Sisak je razoren od Ugara koji su harali
Panonijom (43), Sisak je postao malo selo, u kojem je poslije
izgrađena tvrđava (44), Tvrđava je uzalud bila opsjedana, i
jednom oteta od Turaka; sada je u posjedu zagrebačkih kanonika
(44), Sisačka biskupija oživljena je u Zagrebačkoj biskupiji
(44).
Zusammenfassung:
Bistum Sisak, heute Zagreber Bistum, ein Suffraganbistum vom
Metropolitanerzbistum Kalocsa in Ungarn (1775), p. 45.
Miroslav AKMADŽA, Staleško društvo katoličkih
svećenika Hrvatske u službi komunističkog režima. Izvorni
znanstveni rad. Str. 47-156.
Sažetak (47),
Osnivanje prvih staleških svećeničkih udruženja u
socijalističkoj Jugoslaviji (48), Stav katoličkih biskupa prema
svećeničkim udruženjima (53), “Non licet” – zabrana svećenstvu
članstva u udruženjima (56), Osnivanje poticajnih odbora
Staleškog društva katoličkih svećenika u Hrvatskoj (61),
Suprotstavljanje
biskupa svećeničkim udruženjima (69), Kampanja protiv
biskupa (71), Predstavnici staleških udruženja iz Hrvatske kod
J. Broza na Brijunima (74), Osnivačka skupština Staleškog
društva katoličkih svećenika Hrvatske i susljedni događaji (76),
1. Neposlušnost svećenika (77), 2. Ugovor o
zdravstvenom osiguranju (79), 3. Pododbori (79),
4. Odnos biskupa Franića, Stepinca i Šepera prema Društvu
(80), 5. Marohnić o odnosu biskupa prema Društvu (84),
6. Odnos Društva i vjerske
komisije – potpuna ovisnost
(85), Pripreme i održanje godišnje skupštine Društva
1956. godine (86), Djelatnost Društva 1957. godine (87),
Problematični članovi: bez bogoslužne ovlasti, stari, nedjelatni
i ovisni (88), Skupština Društva 1958. (91), Nezadovoljstvo
državnih vlasti s Društvom (93), Djelatnost Društva u vrijeme
postupne normalizacije crkveno-državnih odnosa 1960.-1966.
godine (99), 1. Podpora državne vlasti Društvu (100),
2. Razgovor Šeper-Iveković (101), 3. Razgovori
predstavnika državne vlasti s drugim crkvenim ljudima (103),
4. Poteškoća sa svećenicima pod bogoslužnom obustavom
(104), 5. Biskupsko zasjedanje i odnosi s vlastima (106),
6. Prijedlozi vlasti za reorganizaciju Društva (107),
7. Treba li još uvijek Društvo koje je osnovano radi stvaranja
unutarnjeg nejedinstva? (110), 8. Suprotnosti među
članovima Društva (111), 9. Krajnosti S. Kusijanovića
(113), 10. Weberovo prokazivanje (114), 11. Biskupi ne
mijenjaju stav o Društvu (115), 12. Nove rasprave o
reorganizaciji Društva (116), 13. Godišnje izvješće
(121), 14. Drugi razgovor Šeper-Iveković (122), 15.
Vjerska komisija ne odustaje od reorganizacije Društva
(123), 16. Razgovori Lach-Frid (124), 17. Društvo uoči
II. vatikanskog sabora (125), 18. Skupština Društva 1962.
(127), 19. Nesloga na međudruštvenom sastanku u Ljubljani
(129), 20. Društvo pod nadzorom novog vodstva Komisije za
vjerska pitanja (134), 21. Novčana pomoć Društvu
(137), 22. Obljetnička skupština 1963. i nazadovanje Društva
(137), 23. U zatišju potpisivanja sporazuma između Svete
Stolice i Jugoslavije (139), Problemi u odnosima s
bosansko-hercegovačkim udruženjem “Dobri Pastir” (141),
Izdavačka djelatnost Društva (144), Opadanje broja članova
Društva (145), Skrižaljka 1. Brojno stanje članstva u Društvu
katoličkih svećenika u SRH (147), Pitanje opstanka Društva
nakon potpisivanja sporazuma između Svete Stolice i Jugoslavije
(148), Nepotpuni popis članova Staleškog društva katoličkih
svećenika Hrvatske (153), Zaključak (154).
Summary: The
Class Association of Catholic Priests in Croatia under the
Communist Regime, p. 155-156.
Miroslav AKMADŽA, Politika državnih vlasti
prema vjerskim školama u Zagrebačkoj nadbiskupiji 1945.-1966.
godine. Izvorni znanstveni rad. Str. 157-196.
Sažetak (157), I.
Rad vjerskih škola u prvim poratnim godinama i problem njihovoga
statusa (158), 1. Ukidanje privatnih škola (159), 2.
Osnivanje Vjerske srednje interdiecezanske škole u Zagrebu
(162), 3. Oduzimanje prostorija u Zagrebu na Šalati
(163), 4. Obrana osmogodišnje gimnazije (165), II. O
statusu Rimokatoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu (169),
III. Nadzor nad radom vjerskih škola i izvlačenje sjemeništaraca
iz vjerskih škola (172), 1. Zatvaranje vjerskih škola,
fakulteta i sjemeništa (173), 2. Zabrana naziva
“gimnazija” (173), 3. Izvlačenje sjemeništaraca iz
vjerskih škola (174), 4. Smiješne i licemjerne odluke
nezadovoljne vlasti (177), 5. Pojačani nadzor – svrha
nadzora je onemogućavanje, a ne razvijanje (177), 6.
Suzbijanje odlaska u sjemeništa (180), 7. Lažna obećanja
(182), 8. Uloga policije (SUP-a) (182), 9. Izvlačenje
sjemeništaraca i bogoslova postaje za vlast nekorisno (183),
10. Traženje novih rješenja (184), 11. Vjerske škole
surađuju s nadzornicima (186), 12. Nadzor mora biti još
temeljitiji i češći (186), 13. Proslave državnih praznika
u školama (188), 14. Građanska neravnopravnost polaznika
vjerskih škola (189), 15. Zloupotreba predvojničke obuke
(190), 16. U ozračju pregovora između Jugoslavije i Svete
Stolice (190), IV. Oduzimanje imovine školskih ustanova
Katoličke crkve (191), V. Zaključak (195).
Summary:
Government Politics towards Religious Schools in the Zagreb
Archdiocese from 1945-1966., p. 196.
Hrvoje PETRIĆ, Prilog poznavanju razvitka župe
Imbriovec od srednjega vijeka do sredine 19. stoljeća.
Izvorni znanstveni rad. Str. 197-249.
Sažetak (197), 1.
Položaj župe Imbriovec (197), 2. Župna crkva (199),
Skrižaljka 1. Stanje računa župne crkve Sv. Mirka u
Imbriovcu (1798.-1848.) (201), 3. Župni stan (203), 4. Kapele
(204), 4.1. Kapela u Đelekovcu (204), 4.2. Kapela u Zablatju
(206), Skrižaljka 2. Stanje računa kapele Sv. Martina u
Zablatju (1798.-1848.) (207), 4.3. Kapela u Velikom Otoku (209),
5. Župnici i upravitelji župe (209), 6. Duhovni pomoćnici
(kapelani) (213), 7. Imovina crkve i župe te župnička nadarbina
(214), Skrižaljka 3. Popis misnih zaklada u župi
Imbriovec, od sredine 18. do sredine 19. stoljeća (216), 8.
Župna knjižnica (216), 9. Školstvo (217), 9.1. Župno školstvo do
osnivanja općinske škole (217), 9.2. Općinska škola (220), 10.
Duhovni obris župe (222), 11. Stanovništvo (223), 11.1. Ukupni
broj domova i vjernika (223), Skrižaljka 4. Broj
starješina (kućedomaćina) u selima župe Imbriovec od 1659. do
1822. godine (226), Skrižaljka 5. Broj kuća (domus)
u selima župe Imbriovec od 1671. do 1857. (227), Skrižaljka 6.
Broj stanovnika po selima u župi Imbriovec od 1768. do 1857.
godine (227), 11.2. Prirodno kretanje župljana i njihove seobe
(227), Skrižaljka 7. Broj krštenih (1749., 1799.-1846.) i
vjenčanih (1774.-1784., 1807.-1857.) u župi Imbriovec (228),
Skrižaljka 8. Doseljenici u župu Imbriovec (putem vjenčanja)
(230), Prilozi 1-3 (232), 1. Popis obveznika podavanja
imbriovečkom župniku 1659. godine (232), Oppidum Jellekouczy
(232), Villa Jembrihoucz (233), Villa Zablatie
(234), Villa Mali Ottok (234), Villa Veliki Ottok
(234), 2. Popis obveznika podavanja imbriovečkom župniku 1700.
godine (235), Pagus Jembrihouecz (235), Pagus Zablatie
(236), Pagus Nayg(!) Otok (236), Kys Mali Otoök
(237), Pagus Gellekoucz (237), 3. Popis obveznika
podavanja imbriovečkom župniku 1733. godine (241), Pagus
Imrihovecz (241), Pagus Giellekovecz (242),
Pagus Zablatie (246), Nagy Attak (247), Kys Attak
(248), Zaključak (249).
Zusammenfassung:
Ein Beitrag zur Entwicklungsgeschichte der Pfarrei Imbriovec vom
Mittelalter bis zur Mitte des 19. Jahrhunderts, p. 249.
Lojzo BUTURAC, Počeci osnovnoga školstva u
Sisku. Stručni članak. Str. 251-264.
Sažetak (251), Uvod
(251), 1. Počeci osnovnoga školovanja prije turskih ratova
(252), 2. Samostanske škole nakon Turaka u sisačkom kraju (253),
3. Početak osnovnog školstva pri župi Sv. Križa u Sisku (254),
4. Prekretnica osnovne škole pri župi Sv. Križa u Sisku (255),
5. I dalje se ugovara uzdržavanje učitelja i škole (256), 6.
Škola u Novom ili Vojnom Sisku (258), 7. Školski propisi do
donošenja školskog zakona (258), a) Propisani udžbenici u
školama Hrvatske i Slavonije (259), b) Obveza pohađanja osnovne
škole (259), c) O polasku škole nedjeljom (259), d) Naredba
glede morala školske mladeži (260), 8. Još o plaćama učitelja i
uzdržavanju škola (260), 9. Izgradnja zidane školske zgrade u
Dugoj ulici (260), 10. Godine velikih promjena u Sisku i
sisačkom školstvu (262), 11. Posljednji utjecaji Crkve na
školstvo u Sisku (263), Zaključak (263).
Summary:
The beginnings of primary schooling in Sisak,
p. 264.
Lojzo BUTURAC, Kapela Srca Isusova u Tišini
Erdedskoj kod Siska. Stručni članak. Str. 265-275.
Sažetak (265), Uvod
(265), Osvrt na stariju povijest samoga sela (265), Školovanje
djece u drugoj polovici 19. stoljeća (266), Broj žitelja Tišine
Erdedske u pojedinim godinama (267), Obitelji u selu druge
polovice 19. stoljeća (267), Kapelica i križ u selu do 1935.
godine (268), Konkretne pripreme za izgradnju kapele (269),
Izgradnja kapele (270), Blagoslov kapele (271), Mise u novoj
kapeli (272), Tehnički pregled i obračun radova (272),
Aktivnosti u kapeli u šezdesetim godinama (273), Tišina Erdedska
prelazi u župu Sv. Josipa (273), Proslava 50. obljetnice kapele
(274).
Sommario:
La cappella del Sacro Cuore di
Gesù nel paese Tišina Erdedska presso Sisak,
p. 275.
Povjesničko-umjetnička rasprava
Ivan MIRNIK, Medalja kardinala Franje Kuharića.
Priopćenje. Str. 277-280.
Sažetak (277),
Literatura (279).
Zusammenfassung:
Die Porträtmedaille des Kardinals Franjo Kuharić, p. 280.
Knjižničarstvo
s. M. Edith Branka BUDIN,
Knjižnica kardinala Jurja Haulika. Priopćenje. Str.
281-290.
Sažetak
(281),
Nekoliko životopisnih podataka o nadbiskupu Hauliku (281),
Osobna knjižnica nadbiskupa Jurja Haulika (282), Rukopisni popis
(katalog) knjiga kardinala Jurja Haulika (284).
Zusammenfassung:
Die Bibliothek des Kardinals Haulik, p. 290.
Izvori
Stjepan RAZUM, Popis svećenika Zagrebačke
biskupije iz 1501. godine. Izvorni znanstveni rad. Str.
291-446.
Sažetak (291),
Predaja rukopisa (291), Sadržaj rukopisa (293), Narav popisa
(293), Sastavljač popisa (294), Brojidbeni podatci (295),
Ćudoredni život duhovnika (295), Opis rukopisa (297), Popratni
tekstovi na ovitcima (298), Nutarnja strana izvornog ovitka
(298), Vanjska strana izvornog ovitka (299), Vanjski
ovitak (300), Izvorni tekst popisa iz 1501. (301),
Archidiaconatus prepositi Zagrabiensis (302), In Zagorya
(304), Archidiaconatus prepositi Chasmensis (305),
Geyssa (307), Archidiaconatus Kathedralis
(309), Archidiaconatus Dwbicensis (311),
Archidiaconatus Kamarczensis (312), Inferior
Kamarcza (313), Archidiaconatus Goricensis
(314), Podgorya (318), Archidiaconatus Kemlek
(319), Archidiaconatus Waska (321),
Archidiaconatus Chasmensis (322), Archidiaconatus
Bexin (324), Plebani ex altera parte Mure
(326), Nomina capellanorum de Bexin (327),
Archidiaconatus Warasd (327), Prebendarii
in Lwdbregh (328), Prebendarii et altariste
in Warasd (328), Archidiaconatus Wrbowcz
(329), Canonici Chasmenses (329), Prebendarii
Chasmenses (329), Abecedni popis svećenika iz 1501.
(330).
Sommario:
Elenco dei sacerdoti della
diocesi di Zagreb dell'anno
1501., p. 446.
Mirela SLUKAN
ALTIĆ, Kršćanska srednjovjekovna karta svijeta iz
Ebstorfa (1235) i najstariji karografski spomen grada Zagreba.
Izvorni znanstveni rad. Str. 447-458.
Sažetak (447),
Srednjovjekovna crkvena kartografija (447), O karti iz Ebstorfa
i njenom autoru (448), Ebstorfska karta svijeta i njezine
kršćanske poruke (450), Prikaz Hrvatske i prvi spomen grada
Zagreba (454), Popis literature (457).
Summary:
Christian medieval world map from Ebstorf (1235) and the oldest
cartographic written document of the city of Zagreb, p. 458.
Prikazi
knjiga
Agneza SZABO, Izvorna povijesna građa o životu
i djelu sluge Božjega Josipa Stadlera, prvoga vrhbosanskog
nadbiskupa i utemeljitelja Družbe sestara Služavke Malog Isusa.
Prikaz četiriju knjiga iz niza: Biblioteka “Stadlerov put”
1-4. Uredila s. M. Mirjam Dedić. Zagreb-Sarajevo 1997.-2000.: 1.
Josip Koprivčević,
Život i rad dr. Josipa Stadlera, prvoga nadbiskupa
vrhbosanskog, 1843.-1918. Priredio Petar Vrankić, Zagreb
1996. (2. izd. 1997.), 121 str. — 2. Sveti budite! Crtice iz
života nadbiskupa Josipa Stadlera. Priredio Pavo Jurišić,
Zagreb-Sarajevo 1997., 77 str. — 3. Utemeljiteljeva pisma
sestrama. Priredile s. M. Mirjam Dedić i s. M. Annemarie
Radan, Zagreb-Sarajevo 2000., 151 str. — 4. Krescencija
Zwiefelhafer, Povijest Družbe sestara Služavaka Maloga
Isusa. Priredile s. M. Mirjam Dedić i s. M. Annemarie Radan,
Zagreb-Sarajevo 2000., 127 str. Str. 459-467.
Agneza SZABO, Vrijedan doprinos povijesti –
ali i povijesti Zagrebačke nadbiskupije. Prikaz knjige:
Dr. Ljudevit Krmpotić,
Car Franjo I. u Hrvatskoj 1818., sv. I.-II. Naklada
Hrvatski zapisnik, Čakovec 2002., 786 stranica. Str.
467-472.
Ante SEKULIĆ, Listajući jedan opsežni leksikon.
Bilješke uz: Opći religijski leksikon. Izd.
Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, Zagreb 2002., 1062
stranice. Str. 473-481.
Josip BARBARIĆ,
Požežanin Josip Pavišević. Prikaz knjige: Franjo Emanuel
Hoško, Josip
Pavišević – Svjedok jozefinizma u Slavoniji i Podunavlju.
Niz: Analecta Croatica Christiana, sv. XXXVII. Izd. Kršćanska
sadašnjost, Zagreb 2003., 355. stranica. Str. 483-486.
Hrvoje PETRIĆ, Vrijedan životopis svećenika
Ladislava Sentea (1939.-1995.). Prikaz knjige: S. Slavka
Sente, Svećenik
za druge. Crtice iz života Ladislava Sentea 1939.-1995.
Izd. Župni ured Orehovica i Glas Koncila, Zagreb 2003., 171
stranica. Str. 487-488.
Pravila Društva
za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije »Tkalčić«. Str.
489-493
TAJNIK,
Ljetopis Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije
»Tkalčić«. Str.
495-530
I. Godišnja skupština (495): Deseta, t.j. sedma
redovita godišnja skupština (495); II. Sjednice Upravnog odbora
(517): Četvrta, ili sveukupno dvadeset i treća sjednica
(517), Peta, ili sveukupno dvadeset i četvrta sjednica
(522), Šesta, ili sveukupno dvadeset i peta sjednica
(527); III. Sastanak uredništva (530).
TAJNIK,
Popis društvovnih članova. Str. 531-537
TAJNIK,
Popis svjetlopisa. Str. 538
Stjepan
Razum, Kazalo osoba, mjesta i pojmova. Str. 539-639 |