Autorica u dvodijelnom radu predstavlja najprije šire političke i društvene prilike u kojima je djelovao Ivan Krstitelj Tkalčić, tj. drugu polovicu 19. stoljeća i početak 20. stoljeća. To je razdoblje banovanja Josipa Jelačića (1848.-1859.), Ivana Coroninija (1859.-1860.), Josipa Šokčevića (1860.-1867.), Levina Raucha (1867.-1871.), Kolomana Bedeko­vića (1871.-1872.), Ivana Mažuranića (1873.-1880.), Ladislava Pejačevića (1880.-1883.), Dragutina Khuena Héderváryja (1883.-1903.) i Teodora Pejačevića (1903.-1907.). U to vrijeme gradonačelnici grada Zagreba bili su: Janko Kamauf (1850.-), Matija Mrazović (1879.-1881.), Josip Hofman (1881.-1885.), Nikola Badovinac (1885.-1887.), Ignjat Sieber (1887.-1890.), Milan Amruš (1890.-1892.), Adolf Mošinski (1892.-1902.), te ponovno Milan Amruš (1904.-1910.). U drugom dijelu rasprave predstavlja Tkalči­ćeve “Povjestne spomenike slobodnoga kraljevskoga grada Zagreba”, koje je Tkalčić objavio u 11 svezaka od 1889. do 1905.

Sommario: Le condizioni politiche e sociali al tempo dell'attività di Ivan Krstitelj (Giovanni Battista) Tkalčić e il suo contributo alla storiografia della metropoli di Zagreb.

L’autrice descrive nel modo più ampio, nel saggio bipartito, prima di tutto, le condizioni politiche e sociali del tempo in cui era attivo Ivan Krstitelj Tkalčić, cioè la seconda metà del secolo XIX. e l’inizio del secolo XX. Questo era il periodo del governo dei bani (vice-re) Josip (Giuseppe) Jelačić (1848-1859), Ivan (Giovanni) Coronini (1859-1860), Josip (Giusep­pe) Šokčević (1860-1867), Levin Rauch (1867-1871), Koloman (Colmano) Bedeković (1871-1872), Ivan (Giovanni) Mažuranić (1873-1880), Ladislav Pejačević (1880-1883), Dragutin (Carolo) Khuen Héderváry (1883-1903) e Teodor Pejačević (1903-1907). In questo tempo i sindaci della città di Zagreb furono: Janko (Giovanni Evangelista) Kamauf (1850-), Matija (Mattia) Mrazović (1879-1881), Josip (Giuseppe) Hofman (1881-1885), Nikola (Nicolao) Badovinac (1885-1887), Ignjat (Ignazio) Sieber (1887-1890), Milan (Emilio) Amruš (1890-1892), Adolf (Adolfo) Mošinski (1892-1902), e nuovamente Milan Amruš (1904-1910). Nella seconda parte del saggio, l’autrice presenta l'opera di Ivan Krstitelj Tkalčić: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba, priestolnice Kraljevine Dalmatinsko-Hrvatsko-Slavonske (Monumenta historica liberae regiae civitatis Zagrabiae, metropolis regni Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae), pubblicata in undici volumi, dal 1889 fino al 1905. Traduzione di Stjepan Razum.

(Objavljeno u zborniku  „Život i djela Ivana Krstitelja Tkalčića“, 2006.)