|
Stjepan
RAZUM,
Djela
Ivana Krstitelja Tkalčića kao ishodište znanstvenih istraživanja.
Str.
135-162.
Sažetak
|
Ivan Krstitelj Tkalčić napisao je
180 radova. Najznačajniji su “Povjestni spomenici Zagrebačke
biskupije” (u dva sveska) i “Povjestni spomenici slob. kralj.
grada Zagreba” (u 11 svezaka), u kojima je objavio isprave koje
se odnose na Zagrebačku biskupiju i grad Zagreb. Povjesničari
20. stoljeća u svojim su knjigama i raspravama ova Tkalčićeva
djela obilno koristili. Ovim radom pisac brojidbeno dokazuje
učestalost korištenja Tkalčićevih djela. To čini raščlanjujući
pisana djela Ljudevita Ivančana, Nade Klaić, Ane Deanović i
Željke Čorak, Lelje Dobronić, Andrije Lukinovića i drugih.
Navedeni povjesničari, oslanjajući se na Tkalčićeve knjige i
rasprave u obradi nekih predmeta, koriste Tkalčićeva djela u
opsegu od oko 30%, u odnosu na sva ostala korištena djela. To
znači da su Tkalčićeva djela, i u odmaku od jednog stoljeća, još
uvijek temeljna u obradi nekih predmeta, osobito kad se radi o
Zagrebu i Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Sommario: Le opere di Ivan
Krstitelj (Giovanni Battista) Tkalčić come punto di partenza
delle ricerche scientifiche.
Ivan Krstitelj Tkalčić ha scritto
180 opere, le più importanti delle quali sono
Povjestni spomenici Zagrebačke
biskupije (Monumenta
historica episcopatus Zagrabiensis),
in due volumi, e
Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba,
priestolnice Kraljevine Dalmatinsko-Hrvatsko-Slavonske
(Monumenta
historica liberae regiae civitatis Zagrabiae, metropolis regni
Dalmatiae, Croatiae et Slavoniae),
in undici volumi. In tali opere presenta i documenti che si
riferiscono alla diocesi e alla città di Zagabria. Gli storici
del XX secolo hanno abbondantemente usato queste opere di
Tkalčić nei loro libri e trattati. In questo articolo l'autore
mostra la frequenza dei riferimenti alle opere di Tkalčić da
parte di autori quali Ljudevit Ivančan, Nada Klaić, Ana Deanović
e Željka Čorak, Lelja Dobronić, Andrija Lukinović ed altri. Gli
storici citati, nella trattazione di alcuni argomenti, usano per
circa il 30% le opere di Tkalčić rispetto alle opere di altri
autori. Possiamo concludere che il frutto degli studi di
Tkalčić, dopo un secolo, è ancora la base per approfondire molti
argomenti, specialmente riguardo a Zagabria e alla sua
arcidiocesi. Traduzione di Ružica Razum.
(Objavljeno u
zborniku „Život i djela Ivana Krstitelja Tkalčića“,
2006.) |